Automatizacija turističke industrije u doba obavezne fizičke distance
Globalna pandemija COVID-19 zaustavila je sektor putovanja i ugostiteljstva. Pozivi na uvođenje mjera fizičke distance znači da nema više putovanja, pa ni susreta u pubovima i restoranima. Posljedice su pogubne za aviokompanije, hotele, restorane itd. I rezultiraju zatvaranjem i gubitkom radnih mjesta diljem svijeta. Trenutno je najbolje vrijeme za preispitivanje i strateško djelovanje u sektorima primjenom rješenja koja već imamo na raspolaganju. Jedna od tih bi mogla biti i automatizacija turističke industrije.
Iako su vlade poduzele različite mjere kako bi se riješile ove probleme, možemo očekivati da će potrošači ostati oprezni u interakciji s drugima, nastavljajući negativan utjecaj i nakon završetka krize.
Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg interesa za primjenom automatizacije i robotike u putovanjima i ugostiteljstvu, posebice zbog napretka u umjetnoj inteligenciji.
[responsive]
[/responsive][responsive]
[/responsive]
To se odrazilo na istraživanje kao i u praksi. Vidjeli smo tehnologije samoposluživanja dovedene do krajnosti, s robotiziranim hotelima i restoranima, maloprodajnim uslugama bez osoblja i autonomnim prometnim sustavima.
Javno mišljenje o tome je višestruko. Iako je raspoređivanje robota za sigurnosne uloge imalo povoljan pogled, mnogi su bili sumnjičavi prema automatizaciji usluga, posebno gostoprimstva. Razgovorima je dominiralo kako će roboti nadmašiti zaposlenike u određenim zadacima, čineći razne uslužne uloge suvišnima.
Donošenje automatizacije u sektore možda sada zvuči oprečno duhu otvaranja što je moguće više radnih mjesta onima koji ih trebaju nakon izolacije. Međutim, pažljivo razmatranje neposrednih i dugoročnih utjecaja pandemijskih i socijalnih mjera distanciranja na cjelokupno ponašanje potrošača i kontinuitet poslovanja, uključivanje automatizacije u operativne usluge moglo bi pomoći rješavanju nekih pitanja oko sigurnosti i pristupa.
Promjena stavova
Dok neki vide pandemiju kao priliku za početak novih putničkih i ugostiteljskih sektora, održivost primjene novih praksi uvelike će ovisiti o stavovima i ponašanju potrošača nakon ukidanja mjera socijalnog distanciranja.
U ovom razdoblju izolacije svjedoci smo kako ljudi mijenjaju ponašanja koja se dugo uzimaju zdravo za gotovo: rukuju se ili stoje blisko pored nekoga kako bi naručili piće u baru.
Tek će se vidjeti hoće li potrošači krenuti natrag u turističke destinacije ili pubove. Jer izolacija čini da više cijene vrijednosti putovanja i druženja ili će oni primijeniti oprezniji pristup. Hoće li se i dalje distancirati od pružatelja usluga dok ručaju ili će dodirivati površine izbornika i sl.
Važno je da ograničena mobilnost i ograničen pristup uslugama dok su u izolaciji mogu dovesti do osjećaja potreba za automatiziranim uslugama i tehnologijama samoposluživanja.
[responsive]
[/responsive][responsive]
[/responsive]
Neki se potrošači mogu naviknuti naručiti obroke putem interneta ili putem aplikacije. Kao što je u Americi slučaj s aplikacijom Postmates za dostavu hrane, ili Hrvatske aplikacije Wolt i Glovo.
Nedavna istraživanja robota u hotelskim uslugama, robotskih barmena i autonomnih vozila pokazala su da ljudi vjeruju i spremni su koristiti ove tehnološke fenomene jer ostavljaju pozitivan dojam na cjelokupno iskustvo gostiju.
Korisna automatizacija
Ključ za primjenu automatizacije u putovanjima i ugostiteljstvu je osiguranje da će tehnologija donijeti vrijednost i koristi industriji i njenim ljudima.
Vidjeli smo slučajeve kada roboti i drugi automatizirani strojevi mogu pomoći u operativnom održavanju zgrada i objekata.
Hoteli zapošljavaju robote za saniranje soba i zajedničkih prostorija, oslobađajući osoblje od opasnosti od onečišćenja. Hoteli i restorani mogu zadržati rad kuhinje koristeći inteligentni sustav pripreme hrane, kombinirajući automatizaciju, robotiku i tehnike strojnog učenja.
Uz kontinuitet poslovanja, primjena potpuno prilagođenih sustava može pomoći tvrtkama da poslužuju potrošače s posebnim prehrambenim ograničenjima i onima u visokorizičnim skupinama.
Druga važna primjena u kriznim vremenima je upravljanje odnosima sa zaposlenicima i kupcima. Slično što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) implementira chatbote za širenje informacija o COVID-19, tvrtke mogu koristiti slične agente za angažman zaposlenika i kupaca dok su u izolaciji.
[responsive]
[/responsive]
Za pripremu kada ugostiteljske tvrtke i turističke destinacije ponovo budu dočekivale goste, ključno je rješenje koje će im pomoći u rješavanju nesigurnosti. Ako budete mogli prepoznati i odrediti iz relevantnih skupova podataka, kratkotrajni rezultat ili novi trend potrošnje koji će se malo dulje zadržati. To će donijet tvrtkama prednost djelovanja na aktivniji način.
Odgovorno usvajanje
Pandemija COVID-19 omogućila je da se proces digitalne transformacije dogodi preko noći u mnogim organizacijama, posebno u školama i sveučilištima gdje se buduća radna snaga sada navikava na više interakcije čovjek-stroj.
Međutim, automatizacija gostoprimstva neće biti tako jednostavna. Sektori će i dalje biti ograničeni pristupačnosti i dostupnim cijenama. Oni koji se mogu brzo prilagoditi automatizaciji mogu se suočiti s nekim izazovima iz tehničkih ograničenja trenutačnih aplikacija. Oni koji su neovisni vlasnici i operatori možda smatraju ove poduhvate skupima. Za mala poduzeća, suradnja s pružateljima tehnologija, sudjelovanje u platformi / mreži ili korištenje besplatnih digitalnih usluga, poput onih koje nude marketinške nadzorne ploče, može biti rješenje.
Zaključno…
Gledajući u budućnost, naglasak bi trebao biti na odgovornom prihvaćanju automatizacije. Čime tehnologije proširuju ljude u postizanju onoga što najbolje rade: ugostiteljstvo
Kao što je ovdje naznačeno, automatizacija turističke industrije i ugostiteljstva trebala bi biti uravnotežena s prioritetima ulaganja u ljude. Robotima dozvoljavamo fizički rad. A zaposlenicima dajemo šansu usavršavanje digitalnih vještina kod kuće.
https://www.hospitalitynet.org/opinion/4097965.html
Automatizacija turističke industrije u doba obavezne fizičke distance by Anja Brkljaca
