POVIJEST HOTELIJERSTVA: Od praktičnosti do ekstravagancije? Challenge Accepted!

Čitajući kolegin ekskluzivni članak: Zašto direktna hotelska prodaja više nije jednostavna?, odlučila sam se i ja nadovezati na tu temu. U navedenom članku su istaknute nešto modernije činjenice nelinearne hotelske prodaje, ali, što je s prošlosti? Naime, moj cilj je čisto informativno i neobavezno razgranati povijest hotelijerstva, a čitateljima svakako podariti korisnu literaturu na jednom mjestu kako bi dobili jedinstven uvid u cjelokupni hotelski vrtlog.

Kako ja vidim sliku? Sve je stvar tehnologije. Znam što ćete reći: Da Anja, dobro jutro. Međutim, teško je drugoj ili trećoj generaciji pojmiti činjenicu da nije sva današnja mladež ukorak s tehnološkim napretkom. Naravno, učimo se kao i svi ostali, ništa nam nije urođeno. Kada je iOS zasjenio Androida, sjećam se svojih prijatelja sa prvim Iphone uređajem kako se muče sa slanjem SMS poruke. Molim?! Ne znaš poslati poruku? Ma daj, šta je to za vas mlade?! Razgovarajući malo s mojim milenijalcima, gotovo kolektivno smo se složili da smo ukorak s tehnologijom jer moramo biti, ali da ne moramo – ne bismo. S druge strane, osobno imam prijatelje i kolege koji nemaju niti profil na društvenoj mreži. S njima se povezujem putem poziva i SMS poruka. Kao u stara vremena. I to je okej, to mi se isto sviđa! Došli smo u doba kada naši roditelji, naše bake i djedovi imaju Facebook. I njih isto razumijem. Naprosto žele biti dosljedni razvoju tehnologije, žele u stvarnom vremenu pročitati vijesti, žele video-pozivom kontaktirati rođake iz Australije koje nisu vidjeli desetljećima, jednostavno – žele biti ekvivalentni.

U ovom čudesnom 21.stoljeću postojimo i Mi: mladi historijski entuzijasti, ponekad neistomišljenici, ali vječiti pragmatičari, željni avanture, koji ne bi mogli bez tehnologije, ali ih svejedno fascinira povijest. Gdje ćemo se svrstati? Kako se zovemo? Razmislite …

Sjećate li se vi onih starih filmova u kojima su članovi kraljevskih obitelji odsjedali na gracioznim imanjima s botaničkim vrtovima, mjesnim klubovima na kojima su se odvijale konjske trke, igrao kriket; gdje su muškarci uživali uz čašicu whiskeya, a žene vodile višesatne razgovore na čajanci. Vjerojatno sam Vam uspjela dočarati sliku. To je bilo doba kada su svi osim kraljevskog potomstva bili podređeni – doba monarhije i vladavine plemstva. Tko su bili kmetovi? Nitko i ništa. Seljaci. Poljoprivredni radnici. Ma čak ni feudalci nisu igrali pretjeranu ulogu u kraljevskim gradovima, osim opskrbe hranom tadašnjih vladara.

[responsive] [/responsive]Malo ćemo skočiti u Ameriku sredinom 20.stoljeća. Ista stvar zar ne? Pa neće ondašnji predsjednik Herbert Hoover odsjesti u motelu. Opet, ovisno o karakteru, a možda i predizbornim kampanjama na pomolu (disclaimer: political joke ). Primjerice, Theodore Roosevelt je odsjeo u Hotelu Prospect, u malom gradiću Prospectu u državi Oregon. Prospect zasigurno nije Hotel Plaza usred Manhattana, ali to je očigledno bila iznenađujuće skromna preferencija tadašnjeg predsjednika.

Kao što sam već navela, a opet ću ponoviti: Sve je bila stvar prestiža, popularnosti, i igre moći. Samo najugledniji ljudi su u ondašnje vrijeme imali hotele.  I nije bilo Googla, ni OTA kanala, ni plaćenih reklama kako bi se ostvarila prodaja.

Primjerice Waldorf Astoria osnovan od strane obitelji Astor u bliskoj familijarnoj vezi s jednima od najutjecajnijih karaktera 20.stoljeća poput Rooseveltovih, zatim Ritz-Carlton – vlasništvo obitelji Mariott, kao i svima poznati Hilton hoteli kojima je 2019.godine obilježena 100-ta godišnjica postojanja, a svoj vrhunac žive i danas.

Nemojte me krivo shvatiti, danas, u 21.stoljeću se također igramo moći i prestiža, međutim, s obzirom na buđenje naroda po pitanju inkluzivnosti i raznolikosti, te ekvivalencije svih klasa, možda u malo blažim varijantama nego u ondašnje vrijeme.

Danas jedna prosječna obitelj neće moći odsjesti u hotelu Marriott Marquis u Dubaiu, ukoliko nisu posljednih 5 godina štedjeli specifično za posjet jednom od najljepših gradova Arapskog poluotoka. Što preostaje takvim obiteljima? Pa, Airbnb svakako, a od hotela – maksimalno 3 zvjezdice. A gdje je Donald Trump sa svojim Trump Hotelom u Las Vegasu? Tamo sigurno nećemo vidjeti susjedu Maricu na romantičnom vikendu sa svojim suprugom, ukoliko susjeda Marica u garaži nema Teslu s osobnom električnom stanicom iza kuće. Ali bismo svakako mogli vidjeti bivšeg predsjednika G.W.Busha sa svojom Laurom kako uživaju u popodnevnoj kavici pri zalasku sunca u prekrasnoj Nevadi. Nije to za svačiji džep. I to je uredu.

VELIKO OTKRIĆE HOTELA [responsive]

Jedan od 13 termalnih izvora u gradiću Karlovy Vary na zapadu Češke

[/responsive]

Smatra se da je hotelijerstvo dio povijesti civilizacije.
Ustanove koje pružaju gostoprimstvo, vuku korijene još iz biblijskih vremena. Primjerice, Grci su razvili  termalne kupke u selima namijenjenima za odmor i oporavak. Kasnije su Rimljani sagradili vile kako bi osigurali smještaj putnicima prilikom obavljanja vladinih poslova. Rimljani su prvi razvili termalne kupke u Engleskoj, Švicarskoj i na Bliskom istoku. Ja sam osobno prije nekoliko godina posjetila prekrasni gradić na zapadu Češke po imenu Karlovy Vary. Nešto magično, nerealno, nepojmljivo. Karlovy Vary su jedne od najpoznatijih europskih toplica, a nitko doma nije otišao bez bočice ljekovite vode iz jedne od 13 termalnih izvora u centru grada. U ono vrijeme to su bili oblici akomodacije i opuštanja i njegovanja plemića i kraljeva koji su iz dalekih gradova putovali sa svojim zapregama kako bi se mogli liječiti.

POČETAK HOTELA KOJE POZNAJEMO DANAS

Hotel Hilton – Liverpool, U.K.

Prvi javni hotel je otvoren u New Yorku 1792.godine pod nazivom City Hotel. S druge strane, prvi moderni hotel je otvoren u Bostonu 1809.godine pod nazivom Tremont. Nije moglo proći ni bez poslovnog hotela pod nazivom Buffalo Statler, otvoren 1908.godine.

Odatle je niz hotela preplavio Amerikance i ostatak svijeta s istaknutim (ranije spomenutim) imenima poput Radisson, Marriot i Hilton. [responsive][/responsive]

Ali što je pokrenulo početak moderne ere za putničku industriju? Mnogi tvrde da je za to zaslužan nastanak krstarenja. Ta nova putnička era je započela osnivanjem Peninsular & Oriental (parne navigacijske tvrtke) 1822.godine. Tvrtka je započela kao brodska linija između europskih zemalja, ali je vrlo brzo rasla i započela krstarenja i na drugim kontinentima. Transatlantski brodovi uljepšali su putničku industriju, a potražnja za hotelima je odjeknula svom snagom. Poslijeratni porast potrošača bio je još jedan razlog za rast turističke industrije.

Dok su oceanski brodovi započinjali svoju revoluciju, ono što je uistinu naglo skočilo jest dolazak mlaznih zrakoplova u šezdesete.

Međunarodna, pa čak i interkontinentalna putovanja znatno su skraćena. To je posjetiteljima dalo više vremena za istraživanje njihovih odredišta i stvaranje prihoda za hotelijere. Putnički letovi sada su tada postali uobičajeni, a tijekom godina su postajali sve jeftiniji i dostupni široj publici.

RAST INTERESA ZA HOTELE

Tržište hotela je zaživjelo 1983.godine. Gotovo svaki mogul je bio zainteresiran za izgradnju i kupovinu hotela. Interes za stvaranje hotela je rastao i od tada nije prestao. Svi mi na putu do posla, kuće, škole, dućana imamo neko zaraslo područje pored kojeg prolazimo svakodnevno. Bliži se godišnji, idemo na put, neće nas biti neko vrijeme. Nakon 2 tjedna godišnjeg odmora, na žalost se moramo vratiti realnosti. I tako putujemo istom cestom, prolazimo pored one zarasle šume, kad ono (šok i nevjerica): bageri, gusjenice, temelji već napravljeni, sve deforestirano. Nestala šuma- gradi se hotel. Zbog tog rapidnog ustanka hotelskih bogova, danas imamo na raspolaganju više od 17,5 milijuna soba za odmor.

MODERNO DOBA I DIGITALIZACIJA

Ono što je napravilo najveću razliku, osim jeftinih letova, bilo je stvaranje interneta i napredak tehnologije. Ono o čemu sam Vam pričala na početku. Ovaj globalni sustav računalnih mreža promijenio je Svijet. Bio je to početak web stranica hotela, te raznih kanala za prodaju putem kojih se hoteli mogu oglašavati u svrhu multiplikacije posjetitelja. Štoviše, gosti sada mogu ocijeniti svoj boravak i ostaviti svoju iskrenu recenziju na temelju svog iskustva. Sada je nama gostima jednostavno pronaći hotel koji nam se sviđa, na savršenom mjestu, pa čak i izvršiti rezervaciju bez napuštanja udobnosti vlastite kuće. Nema više bakica koje na magistralama stoje sa natpisom ZIMMER-CAMERE-ROOMS i čekaju turiste po cijele dane. Dobro, nije samo internet tome zaslužan, već i infrastruktura prometnica. Ne sjećam se kada sam zadnji put do  Zadra putovala magistralom. Prije 10 godina se po 6 sati “dole” putovalo, ali nije bilo većeg gušta’. Zaustavljalo se na svakom odmorištu vidjeti što se nudi od domaće spize koju su mještani duž magistrale prodavali pored ceste. Toga više nema. Nema više ni paškog sira, a ni sočnih lubenica s Neretve. Stvarno čovjeka ulovi nostalgija, ali to je ta tehnologija, taj ubrzani razvoj bez pauze. Ili ćemo se prilagoditi ili smo osuđeni na propast.

ŠTO SE NUDI DANAS?

Danas su kriteriji za hotelijere postavljeni vrlo visoko. Sve je teže ugoditi gostima. Ta često pretjerana očekivanja dovode do stvaranja novih vrsta hotela. Moderni hoteli su veći, tehnološki napredniji i ekstravagantniji. Sada možemo uživati u dizajnerskom hotelu, Boutique hotelu, a čak i staklenom igluu. Te vrste hotela su etiketirane kao alternativni smještaji. Danas je ljudima vrhunac spavati u kućici na drvetu. Spiritualnost i organska opredijeljenost su postali dio svakodnevice zbog prije navedenog buđenja naroda. Ukratko, izmišlja se topla voda. Nedavno su Capsule Hoteli postali atrakcija. Ove malene sobe, nazvane kapsule ili čahure, savršene su za putnike koji traže jeftin boravak, bez pretjerane raskoši, a najzastupljenije su u Japanu. Što još neće izmisliti?

BUDUĆNOST HOTELIJERSTVA[responsive][/responsive]

[responsive][/responsive]Navela sam neka svoja stajališta i rezimirala prošlost hotelijerstva, ali kakva bi mogla biti njegova budućnost? Očigledan odgovor je: Automatizacija. Budućnost hotelijerstva se očituju u strojevima, koji postaju vitalni dio mnogih hotela, a s vremenom vjerujemo da će biti presudni za njihov rast i opstanak. Danas već možemo vidjeti robote kao recepcionere i osoblje za čišćenje. Imaju mogućnost dati nam nove ručnike, donijeti nam hranu i pozdraviti nas na ulazu. Same hotelske sobe su također tehnički napredne, s uređajima za prepoznavanje glasa i naprednom elektronikom. Jedini logični sljedeći korak je umjetna inteligencija (artificial intelligence – AI). Iako je vjerojatno nikada neće u potpunosti preuzeti, to će biti glavni dio budućih hotela.

[responsive][/responsive]Imam li još nešto za dodati? Uvijek.

Od skromnih početaka u pomoćnim sobama privatnih domova, pa sve do najpovoljnijih, raskošnih i uslužno orijentiranih sadržaja, hoteli su prerasli u privremeni smještaj za ljude svih klasa koji putuju. Uz tako raznovrstan izbor, pronalazak hotela koji zadovoljava vaše potrebe, na vašoj razini, može biti najvažnija točka odmora ili poslovnog putovanja.

S obzirom da sam dosta tvrdoglava osoba koju je teško obratiti od njenih uvjerenja, nekako popuštam što se tiče razvoja tehnologije samo radi svoje konačne racionalnosti. Sve se moralo s razlogom dogoditi. Na početku sam iznijela svoje mišljenje kritizirajući i razapinjući staleže i tehnologiju i kraljeve i terme. Međutim, nemojte se obazirati na virtualni rant, moram se izraziti na papiru (digitalnom, jel’). Ja sam u svom timu najmlađa, a najveći konzervativac po pitanju tehnologije. Puno stariji kolege su maheri u svemu tome, svaka im čast. Svakako puno naučim od njih i dnevno se šokiram 5 puta što sve postoji od programa, pročitam nekolicinu članaka o umjetnim inteligencijama, 5G mrežama i slično. Ja ću i dalje ići u smjeru svog starinskog načina života, ali svakako učiti i educirati se o virtualnom i digitalnom svijetu.

https://www.blog.bidroom.com/brief-history-hotels/