Sačuvajmo prirodu: Što uzrokuje onečišćenje Jadranskog mora?
Vjerujem da Vam nije potreban ovaj članak kako biste uočili nevjerojatnu količinu otpada u gradovima u kojima živite, rijekama, jezerima, a ponajprije onečišćenje Jadranskog mora!
Naše more je još uvijek čisto naspram nekih drugih. Međutim, priča ne mora stati samo na moru, već uključuje i ostale vode tekućice i stajaćice.
Počnimo od osnova. Plastika je sintetski spoj izrađen od materijala na bazi ugljika. Većina plastike dobiva se iz ulja i drugih fosilnih materijala, iako se može praviti i iz drugih izvora poput celuloze i kukuruznog škroba. Plastika se široko koristi zbog svoje trajnosti, ali to je također čini opasnom: većina plastike nije biorazgradiva i ostaje u okolišu stotinama godina.
Hrvatski ekolozi pozivaju na aktivniji pristup redukciji zagađivanja na Jadranu koje je posljedica bačenih plastičnih predmeta, uslijed sve većeg straha od utjecaja na ribu, divlje životinje i zdravlje ljudi.
Glavni uzrok zagađenja plastikom nalazi se u kašnjenjima i nedostacima u gospodarenju plastičnim otpadom u većini mediteranskih zemalja. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada koji se proizvede svake godine u Europi, samo trećina se reciklira. Polovica svih plastičnih otpadaka u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završava na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno čini samo 6% potražnje za plastikom u Europi.
Zagađenje plastikom negativno utječe na ključne gospodarske sektore Sredozemlja, posebno ribarstvo i turizam. Procjenjuje se da morski otpad uzrokuje godišnji gospodarski gubitak od 61,7 milijuna eura ribarskoj floti EU-a zbog smanjenog ulova i štete na plovilima. Dok zagađene plaže mogu obeshrabriti turiste s posljedičnim gubitkom radnih mjesta u tom sektoru.
KOLIKO DUGO JE POTREBNO ZA RAZGRADNJU OTPADA U JADRANSKOM MORU?
[responsive]
[/responsive]
Mali komadići plastike i stiropora jedan su od najčešćih predmeta u hrvatskim morima, a slijede ih pamučni pupoljci, plastične kapice i poklopci iz boca za piće i drugi predmeti.
Preko 90% ovog otpada dolazi s kopna, a veliki dio dolazi od turista.
Preko 200 milijuna turista posjeti Sredozemno more svake godine, stvarajući 40% povećanja morskog otpada tijekom ljeta. Posljednjih godina sve su češće slike plastičnih gomila otpada na hrvatskim plažama.
To nije specifično hrvatski problem. Dakle, plastični otpad može se vidjeti kako pluta niz Albaniju nošen zimskom morskom strujom, koja na koncu završava na hrvatskim plažama.
Glavni uzrok ovog sve većeg zagađenja plastikom leži u praznini u gospodarenju plastičnim otpadom u Hrvatskoj i susjednim zemljama: Italiji, Crnoj Gori i Albaniji. Sve je to dio onečišćenje Jadranskog mora.
“Otpad od plastike nije jučerašnji problem. To je dugotrajan, kao i višeslojni problem “, upozorio je Mosor Prvan, stručnjak za zaštitu mora s WWF Adria, Svjetskog fonda za zaštitu prirode, pojasnivši da se plastika nikada ne raspada u potpunosti.
PODVODNO CARSTVO U KRITIČNOM STANJU:
Plastika ozljeđuje i često ubija morske životinje, a među njima su mnoge ugrožene vrste poput morskih kornjača i sredozemnih medvjedica. Osim makroplastičnog otpada, postoji i manja, ali još opasnija prijetnja – mikroplastika.
“To su ogromni problemi jer vežu velike količine toksina za sebe,” objasnio je Mosor Prvan.
Prema WWF-u (World Wildlife Fund), rekordne razine onečišćenja mikroplastikom u Sredozemnom moru sada su veće od onih u oceanima. Time predstavljaju prijetnju mnogim morskim vrstama i ribama, kao i ljudskom zdravlju.
Kako bi sačuvali more i plaže od zagađenja, EU se sada usredotočuje na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i ribolovnu opremu koji zajedno čine 70% morskog smeća u Europi.
Onečišćenje naftom u Jadranskom moru zabrinjava hrvatske stručnjake
Drugi aktualni problem od mnogih, o kojem se rijetko govori. Masivni tragovi izlivene nafte s brodova, snimljeni na satelitskim fotografijama hrvatskih voda na Jadranu, nisu razlog za paniku, ali trebali bi izazvati zabrinutost, istaknuli su stručnjaci.
Tragovi nafte na površini središnjeg i južnog dijela Jadranskog mora u blizini hrvatskog otoka Kornati trebali bi izazvati zabrinutost zbog onečišćenja mora uz obalu zemlje, rekao je Vjeran Piršić, ekološki aktivist iz NVO Eko Kvarner.
“Ne možemo razgovarati o katastrofi, ali moramo izraziti zabrinutost. Konkretnije, ovo nije tolika količina onečišćenja koje bi moglo pokvariti našu turističku sezonu ili izazvati masovnu smrt riba “, rekao je Piršić.
“Ono što zabrinjava je da je ovo zagađenje konstantno, to je rezultat svakodnevne prakse. Drugi je problem što naše društvo to ne vidi kao problem. Nedostaje reakcija “, rekao je.
Hrvatski i ruski znanstvenici koji su analizirali fotografije od 2003.-2011., rekli su da su prikazani tragovi veliki i do 100 četvornih kilometara duž rute većine brodskih linija.
Piršić je rekao da dugotrajni problem nije posljedica nesreće, već uzrokovane “redovnim brodskim operacijama” – uključujući puštanje balasta i čišćenje spremnika, kao i zagađenjem s obale.
Zaključio je da je rješenje da Hrvatska proglasi ekonomski ‘plavi pojas’ zaštićenim morskim područjima ili čak posebno osjetljivim morskim područjem.
PSSA(Particulary Sensitive Sea Areas) – područjem koje treba posebnu zaštitu Međunarodne pomorske organizacije.
Ivica Vilibić, istraživač Hrvatskog zavoda za oceanografiju i ribarstvo, rekao je da takvo zagađenje “nije ništa novo”.
“To se događa već dugo vremena jer tankeri idu duž ruta i koriste nedostatak kontrole kako bi se “riješili nekih stvari”, rekao je Vilibić.
Hrvatska ima 1.777 kilometara obale na Jadranskom moru, s 1.246 otoka i ukupno 33.200 četvornih kilometara morske površine, u usporedbi s 56.542 četvornih kilometara kopna. Onda nam može biti jasno koliko je onečišćenje Jadranskog mora.
Jadransko more doživljava se čistim i dobro očuvanim morem, privlači turiste na njegove obale, što ga čini važnim dijelom hrvatskog gospodarstva.
PREPORUKE ZA JADRAN BEZ PLASTIKE
Zagađenje plastikom globalni je problem uzrokovan uglavnom pretjeranom potrošnjom i nedostatkom učinkovitog gospodarenja otpadom. To se može riješiti – ali to zahtijeva predanost i suradnju svih, uključujući vlade, poduzeća i pojedince.
Ovdje predlažemo niz akcija i preporuka kojima bi se značajno smanjilo plastično zagađenje u urbanim, obalnim i morskim sredinama:
[responsive]
[/responsive]
Zaključak:
Osvrnite se. Obratite pažnju na lokalno kako biste mogli djelovati globalno.
Počnite od vlastitog grada. Što možemo učiniti ? Ne morate se učlaniti u svaki pokret koju vaša zajednica organizira, ali možete krenuti kao mali čovjek.
Ja se fokusiram na svoj grad – Rijeku. Putujući Europom shvatila sam da je Rijeka blistavo čista, naspram nekih pojedinih gradova koje sam posjetila.
Primjerice, London. Jedan od najprljavijih europskih gradova iz vlastite perspektive. Ekvivalencija Sarajevu koji nije u sklopu države članice EU, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva. I pritom, nema razrađen ekološki sustav, kao ni ostatak BiH.
S obzirom na hrvatski odgoj i djelomičnu balkansku paranoju, odlučili smo smeće iz hotela baciti u kantu zajednice. Tražili smo 20-ak minuta dok nismo odlučili priupitati konobara iz lokalnog Puba.
Međutim, stoičnim i nonšalantnim tonom nam je rekao: “Ostavite na ulici, netko će pokupiti.”
Dame i gospodo. Dom Kraljice Elizabete II, prinčeva od Walesa, vojvoda od Yorka i grofova od Wessexa. Nisam mogla sakriti razočaranje. Iako, prekrasna država sa nevjerojatnom poviješću i znamenitostima, zaista obavijena mračnim ekološkim sustavom koji ne bi smio biti prezentiran niti stanovnicima, a niti turistima.
Međutim, svoju društvenu odgovornost koju sam prije nekoliko godina odlučila implementirati u vlastitom gradu, sada je postala dio odgoja kojeg nosim sa sobom i u ostale zemlje.
Ako to znači eliminirati plastične slamke iz kućanstva – naravno.
Ako to znači skladištenje hrane u staklene ili papirnate posudice – naravno.
Ako to znači uzimati vlastitu vrećicu prilikom kupnje namirnica – naravno!
Postepena implementacija može činiti značajnu razliku.
Kao što ni Rim nije izgrađen u jedan dan, tako se neće ni ekološka osviještenost uspjeti realizirati. Za kvalitetan posao je potrebno puno više vremena.
Sačuvajmo prirodu: Što uzrokuje onečišćenje Jadranskog mora? by Anja Brkljaca
