Europska agencija za rad objavila je izvješće o HORECA sektoru (hoteli, restorani i kafići).
Ukratko:
Prema izvješću Europske agencije za rad, HORECA sektor (hoteli, restorani i kafići) predstavlja ključni dio gospodarstva Europske unije, s izravnim i neizravnim utjecajem na zapošljavanje i gospodarsku aktivnost. Evo najvažnijih statističkih podataka iz izvješća:
- Zapošljavanje: U 2023. godini, HORECA sektor zapošljava više od 10,4 milijuna radnika, što čini oko 5,1% ukupnog radnog stanovništva EU-a.
- Poduzeća: Od gotovo 32 milijuna poduzeća u EU-u, 1,9 milijuna (6,1%) aktivno se bavi HORECA djelatnostima, s više od 1,5 milijuna u sektoru usluživanja hrane i pića.
- Demografija radne snage: Više od 53% radnika u HORECA sektoru su žene, dok više od 20% radnika ima 24 godine ili manje.
- Mobilnost: Mobilni radnici čine 19% radne snage u HORECA sektoru, a građani trećih zemalja predstavljaju 12,6% radne snage.
- Prekvalificiranost: U 2023. godini, stopa prekvalificiranosti u HORECA sektoru iznosi 68%, naspram 22% u ukupnom gospodarstvu.
Ovi podaci ilustriraju kako HORECA sektor ne samo da zapošljava značajan broj radnika, već se suočava i s izazovima vezanim uz zakonodavstvo, mobilnost radne snage i radne uvjete, što ga čini vitalnim, ali i kompleksnim dijelom europskog tržišta rada.
Megabooker uzima učešće na predstojećem sajmu 24-26.10 HoReCa Adria- Velesajam Zagreb
Prije svega, podsjetit ćemo se što Horeca sektor predstavlja, a u nastavku slijede detalji iz navedenog izvješća.
Sadržaj
Što je Horeca sektor?
Horeca sektor važan je segment gospodarstva EU. Ovaj sektor značajno pridonosi zapošljavanju i gospodarskom rezultatu. Sektor karakterizira natprosječna zastupljenost mobilnih radnika, mladih radnika i ženske radne snage.
U nastavku slijede detalji iz prethodno navedenog izvješća.
Horeca sektor u gospodarstvu EU
Horeca sektor značajan je sektor gospodarstva EU-a koji posebno pridonosi dodanoj vrijednosti i otvaranju radnih mjesta. Budući da je dio šire turističke industrije, Horeca sektor ima jake izravne i neizravne veze s drugim industrijama.
U 2023. turističke industrije, uključujući Horecu, zapošljavale su više od 10,4 milijuna radnika u EU-u, što je činilo oko 5,1% svih radnika. Doprinos sektora zapošljavanju i stvaranju dodane vrijednosti stoga nadilazi njegov izravni utjecaj, sa značajnim neizravnim učincima na druge sektore zbog svoje potražnje za međuproizvodima i uslugama.
Iako je Horeca sektor bio ozbiljno pogođen pandemijom COVID-19, što je dovelo do oštrog pada prometa i zapošljavanja, pokazala je otpornost tijekom globalne financijske krize 2008.–2010. Financijska kriza imala je mali negativan učinak na Horeca, a neke zemlje čak bilježe porast zaposlenosti u tom sektoru.
Od gotovo 32 milijuna poduzeća u svim sektorima u EU-u 2022., 6,1% (1,9 milijuna) bilo je aktivno prvenstveno u Horeca. Nešto više od 4,8% (nešto više od 1,5 milijuna) ovih poduzeća klasificirani su kao sektori usluživanja hrane i pića, dok ih je nešto više od 1,2% (gotovo 400 tisuća) pripadalo podsektoru smještaja.
Horeca sektor se pretežno sastoji od malih i mikropoduzeća, s velikom prevalencijom ovih manjih poduzeća. Na primjer, države članice poput Belgije, Češke i Nizozemske imaju značajnu prisutnost malih poduzeća. Cipar predstavlja izuzetak jer ima značajan udio velikih tvrtki.
Tržište rada u Horeca sektoru
Horeca sektor zapošljava raznolik raspon radnika, uključujući mlade radnike, mobilne radnike i žensku radnu snagu, koji često zahtijevaju više pozornosti i podrške u smislu radničkih prava i socijalne sigurnosti.
Više od 53% svih Horeca radnika u EU su žene, a više od 20% svih Horeca radnika ima 24 godine ili mlađe.
Mobilni radnici, posebno državljani trećih zemalja (TCN), čine značajan udio Horeca radne snage.
Podaci Ankete o radnoj snazi EU (EU-LFS) iz 2022. pokazuju da je udio mobilnih radnika u Horeca sektoru dosegao 19%, dok je njihov udio u ukupnom gospodarstvu iznosio 8,7%.
Građani trećih zemalja, koji čine 12,6 % radne snage Horeca, doprinose olakšavanju smanjenja nedostatka radne snage.
Međutim, znatna prevalencija mobilnih radnika može predstavljati izazove u primjeni pravila o radnom pravu i koordinaciji socijalne sigurnosti (SSC).
Značajan problem u Horeca sektoru je visoka stopa prekvalificiranosti, osobito među mobilnim radnicima. Sektor nudi relativno lak pristup tržištu rada, privlačeći i visokokvalificirane i niskokvalificirane radnike. To je posebno atraktivan sektor za mlade radnike i migrante.
Godine 2023. stopa prekvalificiranosti u Horeca sektoru bila je 68 %, u usporedbi s 22 % u ukupnom gospodarstvu. Sektor također nudi razne fleksibilne radne aranžmane, uključujući privremeni rad, kratkoročne ugovore i rad na nepuno radno vrijeme, odražavajući fluktuirajuću prirodu potražnje potrošača.
Na temelju podataka EU-LFS-a za 2022., privremeni rad preko agencija i samozapošljavanje na vlastiti račun čine se rjeđima u tom sektoru.
Visoka prevalencija prekomjerne kvalifikacije može ukazivati na potencijalnu neusklađenost između vještina radnika i zahtjeva njihovih uloga.
Angažiranje u Horeca sektoru
Nedostatak radne snage u Horeca sektoru značajan je izazov. Pandemija COVID-19 natjerala je mnoge radnike da napuste ovu industriju. Često navedena deficitarna zanimanja uključuju glavne kuhare, kuhare i konobare.
Pristup mobilnih radnika iz EU-a tržištu rada uvelike je reguliran zakonodavstvom na razini cijele EU-a. Europske službe za zapošljavanje (EURES), mreža suradnje Europske komisije i ELA-e, javne službe za zapošljavanje, druge službe za zapošljavanje, sindikati i organizacije poslodavaca, igraju važnu ulogu u pružanju podrške službama za pronalaženje poslova i integraciju.
Pristup državljana trećih zemalja tržištu rada EU-a olakšavaju direktive kao što su Direktiva o jedinstvenoj dozvoli i Direktiva o sezonskim radnicima, kojima se pojednostavljuje postupak pristupa državljana trećih zemalja na tržište rada EU-a. Države članice provele su različite mjere za promicanje fleksibilnog zapošljavanja i integracije državljana trećih zemalja i mladih radnika na tržište rada, čime su pomogle ublažiti nedostatak radne snage u sektoru. Te mjere uključuju pojednostavljeni pristup tržištu rada za državljane trećih zemalja u slučaju deficitarnih zanimanja i programe zapošljavanja studenata.
Prakse kao što su zapošljavanje zajedničkih radnika ili osiguravanje radne snage putem agencija za privremeno zapošljavanje, eksternalizacija i podugovaranje također se koriste u sektoru, ali postoje ograničeni kvantitativni podaci o opsegu tih pojava.
Za privlačenje radnika korištene su i inovativne strategije zapošljavanja, kao što su internetski sajmovi poslova u okviru Europskih (online) dana poslova. Ove aktivnosti povećavaju vidljivost mogućnosti zapošljavanja i čine proces zapošljavanja učinkovitijim. Međutim, ostaju izazovi u osiguravanju da zaposleni radnici budu adekvatno informirani o svojim pravima i podržani u njihovoj integraciji u radnu snagu.
Zapošljavanje i radni uvjeti
Iako zakon EU-a ne uključuje zakonodavstvo specifično za Horeca, politike na razini EU-a imaju za cilj osigurati pravedne radne uvjete u svim sektorima, uključujući usluge smještaja i prehrane. Uredba EU-a nalaže jednako postupanje prema mobilnim radnicima u EU-u u pogledu nagrađivanja, otpuštanja i članstva u sindikatu.
Direktivama o odgovarajućim minimalnim plaćama te transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima dodatno se unapređuje pravni okvir o radnim uvjetima. Potražnja potrošača u Horeca sektoru jako varira, sa sezonskim vrhuncima i padovima te skokovima zbog jednokratnih događaja. Potrošači također zahtijevaju da se neke od Horeca usluga nude 24 sata dnevno.
Države članice nude niz fleksibilnih radnih aranžmana prilagođenih potrebama Horeca sektora. Ove mjere mogu uključivati posebne vrste ugovora i posebna pravila o radnom vremenu. Štoviše, kolektivno pregovaranje i dalje je ključno u postavljanju standarda radnih uvjeta. Ekonomski pritisci i potreba za fleksibilnošću često pogoršavaju ranjivost radnika, ističući važnost čvrstih zakonskih okvira i mehanizama provedbe. Oslanjanje sektora na fleksibilne radne aranžmane, kao što su različiti oblici ugovora na nepuno radno vrijeme i privremenih ugovora, postavlja prilike i izazove za Horeca sektor i za gospodarstvo u cjelini. Izazovi, kao što su širenje lažnog samozapošljavanja u ekonomskoj platformi potaknulo je regulatornu reakciju i kako na državnoj tako i na EU razini.
Provođenje EU mobilnosti radne snage i pravila koordinacije socijalne sigurnosti
Provedbena tijela suočavaju se s izazovima u provedbi pravila o mobilnosti radne snage i SSC-a, koji su često povezani s neprijavljenim i nedovoljno prijavljenim radnim odnosom. Ovi izazovi su pogoršani potrebom sektora za fleksibilnošću i znatnom prevalencijom mobilnih i ugroženih radnika. Provedbena tijela suočavaju se s ograničenjima resursa, komunikacijskim preprekama i nedovoljnim izvješćivanjem nepravilnosti od strane radnika. Sve složenije poslovne strukture također mogu zakomplicirati napore za usklađivanje.
Učinkovita provedba oslanja se na međuinstitucionalnu suradnju i inovativne pristupe praćenju i usklađenosti.
Primjeri dobrih praksi uključuju korištenje digitalnih alata kao što su belgijske certificirane registarske blagajne, španjolski alat za borbu protiv prijevara, grčka digitalna radna kartica kao i uspostava zajedničkih inspekcijskih timova i prekogranična suradnja.
Prekogranična suradnja važna je za rješavanje jedinstvenih izazova s kojima se suočavaju mobilni radnici u Horeca sektoru.
Zajedničke inspekcije, inicijative za razmjenu informacija i uzajamno učenje mogu pomoći u osiguravanju usklađenosti s radnim i socijalnim sigurnosnim propisima. Osim toga, ključno je podizanje svijesti među radnicima o njihovim pravima i dostupnim uslugama podrške za poticanje kulture usklađenosti i zaštite ranjivih radnika.
Potrebe za informacijama
Pristup informacijama ključan je za mobilne radnike u Horeca sektoru, koji često nemaju dovoljno znanja o svojim pravima. Usprkos naporima nacionalnih vlasti, sindikata i udruga poslodavaca, nedostaci u informacijama i dalje postoje, što je više među radnicima nego poslodavacima. Međutim, čini se da se i svijest poslodavaca o radnim propisima razlikuje među državama članicama te između velikih lanaca i malih poduzeća.
Učinkovite prakse u pružanju informacija uključuju kampanje podizanja svijesti, sveobuhvatne web stranice i praktične smjernice.
Poboljšanje pristupa radnika informacijama putem internetskih informativnih stranica i ciljanog dosega može pomoći u ublažavanju informacijske praznine. Razvoj višejezičnih izvora i interaktivnih online alata posebno je važan zbog raznolikosti radničke populacije u Horeci. Njih obično razvijaju nacionalna tijela, ali socijalni partneri također imaju inicijative u tom smislu. Postoji potreba za stalnim poboljšanjem u širenju informacija osigurati da svi radnici, bez obzira na njihov radni status ili nacionalnost, imaju pristup točnim i pravovremenim informacijama o njihovim pravima i obavezama.
Operativni zaključci
Oslanjanje Horeca sektora na fleksibilne prakse zapošljavanja i znatnu prevalenciju mobilnih i ranjivih skupina radnika je potrebno uz strogu provedbu pravila o radu i socijalnoj sigurnosti. Rješavanje informacijskih praznina i poboljšanje suradnja među tijelima za provedbu ključni su koraci u osiguravanju usklađenosti i zaštiti prava radnika.
Jačanje institucionalnih kapaciteta i poticanje partnerstva među dionicima dodatno će unaprijediti sektor za regulatorno okruženje.
Budući da Horeca radi 24 sata dnevno, inspekcije će možda trebati izvoditi i izvan standardnog radnog vremena.
Stoga, učinkovita provedba propisa o radu može u takvim slučajevima biti posebno zahtjevna za resurse vlasti. Sve složeniji poslovni modeli također mogu zahtijevati da vlasti ulože više napora u obuku osoblja i motivirati osoblje da poduzima inspekcije takvih kompliciranih slučajeva. Napredni digitalni alati, koji poboljšavaju prikupljanje podataka i analize rizika, koji su implementirani u nekim državama članicama mogi odgovoriti ovim izazovima.
Izvor:
Priprema: by S.O.S. English
Izvješće: Europska agencija za rad o HORECA sektoru za 2023. godinu (hoteli, restorani i kafići) by Mediha Dubravić